<Lastovski poklad

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

OBIČAJ "LASTOVSKOG POKLADA"
Pokladi na otoku Lastovu kao vrijeme zabave, opuštanja i bježanja od društvene i vjerske životne stege, postoje još od davnih vremena. Nalazimo ih u Lastovskom statutu iz 1310 godine, kao Carnevale, razdoblje koje je pored raznih načina zabave i opuštanja primjerenih onom vremenu i prilikama, bilo pogodno za klanje prekobrojnih grla stoke (janjaca, kozlića). Dakle, nije se samo dobro zabavljalo, već se dobro jelo i pilo. Vremenski, Pokladi su smješteni u zimsko doba, poslije crkvenih blagdana (Božić, Sv. Stjepan, Sv. Ivan, između Tri kralja i Čiste srijede), kada su dani kratki, a noći duge. To je, dakle, savršeno vrijeme za pučko ludovanje i pripreme za nadolazeću korizmu i velike proljetne radove u polju i na moru. Pokladni običaj, kakav danas imamo, kroz stoljeća je trpio razne preobrazbe. Najvažnije za nas Lastovce, da se usprkos svim tegobama i iskušenjima, kroz koja su naši preci prolazili kroz minula stoljeća i strane vladavine (Mletačka republika, Dubrovačka republika, Francuska, Engleska, Austrougarska, Talijanska i Jugoslovenska), Pokladni običaj uspio sačuvati do današnjeg dana. S ponosom zaključujemo da imamo jedan od najstarijih živućih Pokladnih običaja na ovim prostorima. Sretni i ponosni što imamo takvo sačuvano kulturno blago koje je prepoznalo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i proglasilo ga nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, moramo biti svjesni odgovornosti da ga čuvamo, oplemenjujemo, poštujemo i predamo budućim naraštajima.
........................................................................................................................................
POKLADNI OBIČAJ
Pokladni običaji (u obliku i sadržaju kakvog danas poznajemo) povezan je sa opsadom Korčule od strane Maura (Katalana) 1483. godine. Po narodnoj predaji te godine Katalani poslaše svog glasnika sa zahtjevom da se Lastovci bez borbe predaju. Lastovci su, međutim, glasnika zadržali. Kako se glasnik nije vraćao, Katalani se vojskom ukrcanom na brodove uputiše prema Lastovu u namjeri da porobe i zauzmu otok. Kad je osmatrač na izvidnici iznad mjesta Lastova ugledao brodovlje, okrene se prema mjestu i zaviče: "Kukuriku gornje selo, kukuriku donje selo! Eto idu Katalani i bit ćemo svi poklani!" Tada Lastovci sa svojim svećenikom napuste mjesto i popeše se na brdo Hum do crkvice Sv. Jurja i molitvi da ih Bog sačuva od Katalana promatraše dolazak brodovlja. Tada učini veliko nevrijeme, potopi brodove, a ostatak se okrene i vrati u Korčulu, te se nikad više ne vratiše na Lastovo. Kada su Lastovci vidjeli što se dogodilo i da je pogibelj prošla, sretni i radosni vratiše se u mjesto. Uzmu Katalanskog glasnika, stave ga na tovara, te provedu kroz selo uz porugu i ismijavanje. Puste ga tri puta niz rastegnutu uzu, dovedu na Dolac gdje mu presude. Činjenica je da povik osmatrača "Kukuriku gornje selo, kukuriku donje selo" sačuvana je i do danas, kao i običaj hodočašćenja Lastovaca (bosi) do crkve Sv. Jurja. Jedan od prvih pisanih tragova postoji s kraja 16. stoljeća. Tako, 02. siječnja 1597. godine po naređenju Kneza Frana Tudisija i njegovih časnih sudaca, glasonoša Stjepan izvještava da je s uobičajenih mjesta razglasio pučanstvu neka se u Pokladima uzdrži od izgreda i bučnih manifestacija, i upozorenje Kneza da će biti protjerani s otoka i s Dubrovačkog teritorija u trajanju od deset godina, a još k tome i kažnjeni novčanom globom od 150 perpera ukoliko dođe do nereda. O Pokladnim priredbama napisao je u 18. stoljeću (1747. godina) herojsko–komičnu pjesmu "Poklad Lastovski" dubrovački književnik Franatica Sorkočević koji je kneževao na Lastovu sredinom tog stoljeća. Lastovsku Pokladnu dramu opisao je i prof. Melko Lucijanović ("Slovinac" 17.01.1877. godine). Od tih davnih vremena Lastovci su ljubomorno čuvali, oplemenjivali i sačuvali običaj Lastovskog Poklada prenoseći ga usmenom predajom "s koljena na koljeno". Poklad je svojim početkom, trajanjem i završetkom vezan uz kalendar katoličkih blagdana. Pokladni običaji počinju blagdanom Sv. Antuna, a završavaju Čistom sredom. Pokladni običaj isključivo je vezan za mjesto Lastovo, osim kupljenja jaja.
........................................................................................................................................
DRUŠTVO
Grupa građana okuplja se na dobrovoljnoj i neobaveznoj osnovi i organizira društvo na čijem je čelu Kapo sale. Društvo se okuplja u vrijeme Božića u svrhu otvaranja sale . Tijekom Poklada može biti organizirano i više društava, a svako društvo mora imati svoju salu. Društvo do blagdana Sv. Tri kralja mora imati osiguranu salu i sanatura . Ukoliko se dogodi da ima više društava, sva društva ne moraju biti zainteresirana za dobivanje Poklada, mada je dobivanje Poklada bila čast i prestiž svakom društvu. Društva koja iz raznih razloga nisu bila zainteresirana za Poklada, zabavljala bi se u svojoj sali na svoj način i na svoj račun. Društvo koje želi "uzeti" Poklada, mora za to tražiti dozvolu od općinske vlasti. Sam čin davanja Poklada vrlo je važan moment za svako društvo, jer velika je čast i ponos dobiti Poklada. Društvo koje je odlučilo tražiti Poklada mora imati salu, muziku i ljude sposobne organizirati i provesti sve običaje tijekom Poklada. Ukoliko ima više društava zainteresiranih za dobivanje Poklada, a ispunjavaju sve uvjete, zadnju riječ ima općinska vlast – načelnik koji odlučuje koje će se društvu dodijeliti Poklad. Njegova je odluka konačna i moraju je svi poštivati.
........................................................................................................................................
POČETAK POKLADA
Pokladni običaji na Lastovu počinju blagdanom Sv. Antuna, 17. siječnja tekuće godine, mada balo može početi i blagdanom Sv. Tri kralja. Na prvo balo pozivaju se općinski načelnik, liječnik i svećenik. Nakon što se okupe gosti i članovi društva, Kapo sale pozdravi prisutne i zamoli načelnika, liječnika i svećenika da otvore balo, odnosno početak Poklada. Najčešće se pleše valcer, "ingliš" valcer, polka, lišo, rašpa, kvatropas i druge prigodne pjesme. Kapo sale može u toku bala odrediti "balo za stare", "balo za društvo", "balo pod liru" i "balo za goste".
........................................................................................................................................
MAŠKARI NA SALU
Maškari su omaškarana skupina građana koja razveseljava i zabavlja prisutne goste na sali. Maškari imaju svog voditelja i na salu mogu doći svake večeri kad je balo do Pretile nedjelje.
........................................................................................................................................
KANDALORA
Gospa Kandalora je važan dan u Pokladima. Ako Kandalora pada u dan bala, tog dana nema bala, već je balo sutradan na dan Sv. Vlaha. Od Kandalore lira može doć na salu, te se može trapit pod liru i kopat pod liru. Na Kandaloru se organizira večera. Prije večere svi skupa uz pratnju lire idu zahalekat pod kostanju pjevajući u dvije grupe "Podiglo se malo četovanje". Tako pjevajući idu na Gornju luku do kamena gdje se kasnije veže uza . Po dolasku na Gornju luku društvo stane, sanatur bati, a prisutni viču uvo. Nakon toga vraćaju se prema Sali nastavljajući pjevat Pokladne pjesme. Iz Gornje luke idu do kuće meštra koji izrađuje Poklada. Tu stanu i na isti način viču uvo. Nakon vikanja uvo nastavljaju pjevajući prema sali. Kada dođu do sale viču uvo i ulaze u salu, te svi skupa večeraju. Za vrijeme Poklada društvo mora tri puta poći pod kostanju i to: u Pretili četvrtak, na Kandaloru i na Pretilu nedjelju. Ako hoće društvo može poć i više puta.

........................................................................................................................................
LIRA NA BALO
Balo pod liru je dio običaja Lastovskog Poklada. Balo pod liru se bala za vrijeme bala, u razdoblju od Kandalore do Pretile nedjelje. Balo pod liru se bala na sljedeći način, odnosno plešu se sljedeće figure:
- svaki muškarac sa svakom ženom,
- hitanje u kolo na lijevu i na desnu,
- soto jedan put,
- hitanje u kolo na lijevu i na desnu,
- kolovođa u spož, jedanput.

........................................................................................................................................
PRETILI ČETVRTAK
Pretili četvrtak je zadnji četvrtak u Pokladima. U Pretili četvrtak, u večernjim satima društvo ide pod kostanju halekat. Pretili četvrtak je važan jer se do Pretilog četvrtka moraju se znati sulari na kojima će Pokladari i Maškari balat u utorak na dan Poklada.

........................................................................................................................................
PRETILA NEDJELJA
Pretila nedjelja je zadnja nedjelja u Pokladima. Pretila nedjelja je posvećena dječjim maškarima. Djeca se oblače u maškare i obilaze mjesto pjevajući Pokladarske pjesme gdje se uz muziku zabavljaju dio sumraka.

........................................................................................................................................
PRETILI PONEDJELJAK
Pretili ponedjeljak je zadnji ponedjeljak u Pokladima. Taj dan događaju se mnogi važni događaji i radnje i to ovim redom: Ujutro u osam sati na salu dolazi kapo sale, sanatur, jedno dijete i članovi društva. Nakon što se svi skupe idu uzet tovara i idu uzet prlinu u polje Kolač. Pri povratku uz pjesmu "Podiglo se malo Četovanje" idu do meštra od Poklada, te svi skupa idu na salu. Po dolasku u salu meštar od Poklada s pomoćnicima počinje pravit Poklada, a Meštar od bombi sa pomoćnicima bombe . Članovi društva, kao i ostali Lastovci im pomažu (motaju i zatežu bombe). Od dolaska na salu do objeda lira neprestano udara. Meštar od bombi, čim počne činit bombe, odmah učini jedno probnu i ta se odmah zapali ispred sale. Kad meštar od Poklada učini Poklada od pjeve, Kapo iznosi Poklada ispred sale, viče se uvo i puca bomba, nako čega se Poklad oblači u svoju odoru. Poklad je lutka od pjeve (žito klas), simbol svih događanja u toku Poklada, a posebno zadnjeg dana, Pokladnog utorka. Poklad se toliko protkao u život Lastovaca da je u statutu općine Lastovo zapisano: "ako nema zainteresiranih za učinit i cujat Poklada, vlast je dužna naći i platiti ljude koji će to učiniti". Nakon što je Poklad obučen, Kapo sale ga ponovno iznosi ispred sale, viče se uvo, te opet opali jedna bomba, što je znak da je izrada Poklada gotova. Nakon zajedničkog ručka, društvo se omaškarava i ide kupit jaja sa lirom.

........................................................................................................................................
KUPLJENJE JAJA S LIROM
Nakon što se društvo okupilo uz pjesmu i pratnju lire idu kroz mjesto Lastovo, vodeći računa da obiđu sva domaćinstva u mjestu Lastovu. Većina društva ide glavnim ulicama, a četiri do pet članova društva idu od kuće do kuće i kupe jaja. Idući mjesto Lastovo, zaustavljaju se u kuće koje će sutra na dan Poklada, primiti Pokladare i Maškare. U kuće ulazi čitavo društvo sa lirom i na sularu gdje će sutra balati Pokladari i Maškari viču uvo. Društvo se zatim počasti, zahvali domaćinu i ide dalje. Društvo kupi jaja do Zdrave Marije, a kad na zvoniku zazvoni Zdrava Marija, društvo odlazi do sale i tamo ostavlja kofice sa jajima, te odlazi svak svojoj kući.

........................................................................................................................................
KUPLJENJE JAJA GRUPE I POJEDINCI
Kupljenje jaja je običaj star koliko i sam Poklad. U kupljenju jaja sudjeluje pučanstvo Lastova, od najmlađeg do najstarijeg. U kupljenju jaja grupe i pojedinci maškaraju se po svojoj volji, koriste glazbala po svojoj volji. Kroz mjesto obilaze domaćine, a prilikom ulaska u kući pjevaju: "kuma jaje, kuma jaje, daj nam jedno jaje". Nakon zabave kod domaćina, isti ih daruje jajima, a oni zahvaljuju napjevom: "na temu ti mare zahvalila", te nastavljaju obilazak domaćinstava. Kad zazvoni Zdrava Marija prestaje se sa kupljenjem jaja.

........................................................................................................................................
POKLAD
Pokladni utorak je najsvečaniji i najvažniji dan u Pokladnim običajima. Taj dan mnogi Lastovci ne rade, a oni koji moraju raditi, rade samo do deset sati, a djeca su taj dan oslobođena nastave. Od tada počinje pripremanje za najsvečaniji događaj čitavih Poklada. U osam sati ujutro na salu se okupljaju kapo sale, sanatur, članovi društva i po jedan budući Pokladar od svakog para. Uzimaju državni stijeg, te uz svirku lire idu po opremu za cujanje Poklada (uza, rakla, šusta, saplun) kod domaćina koji tu opremu čuva čitavu godinu. Nakon što je uza rastegnuta, na Pokladarevoj grži se opali jedna bomba što je znak da je uza spremna za cujanje Poklada, viče se uvo tri puta na Gornjoj luci, također i na Pokladarovoj grži, te potom svi zajedno idu na salu uz pjevanje Pokladarskih pjesmi, čime je završen jutarnji dio običaja. Na Pokladni utorak podne zvoni u jedanaest sati. To je znak da se svi sudionici običaja pripreme za završnu svečanost. U podne se Pokladari okupljaju na salu. U istom vremenu Maškare se okupljaju u drugu salu.

........................................................................................................................................
POKLADAR
U Pokladare se mogu obući samo Lastovci. Pokladar ima svoju odoru koja je zahtjevna i skupa, te koja je kroz minula stoljeća, skupa s Pokladnim običajem, prolazila kroz mnoge promjene. Odora kakvu danas imamo izgleda ovako: Pokladar na sebi ima bijelu košulju, crne hlaće klasičnog kroja koje na vanjskoj bočnoj strani nogavica po cijeloj dužini imaju žute kanice . Na nogama su im crne čarape i crne cipele. Preko košulje oblači crveni koret obrubljen žutim kanicama, a preko koreta crni džilet. Oko pasa, preko džileta, stavlja Lastovski pas žute boje ukrašen ružama razne boje na leđnoj strani. Ruže na pasu su napravljene od raznobojnih svilenih traka. Preko ramena unakrsno su prekrižena dva korduna (traka široka 5-6 cm, smeđe boje, svjetlucava, ukrašena raznim ukrasima). Na leđima, u visini vrata pričvršćene za džilet vise raznobojne svilene trake širine 1,5 cm do pasa. Pokladarova prsa ukrašena su obiteljskim koraljima i zlatom (kularin – čine izrezbarene zlatne kuglice promjera oko 2 cm). Na prsima se također stavlja zlatna igla – pontapet. Pokladar na glavi ima engleski polucilindar (klobuk) koji je na početku cilindra obložen kordunom čiji krajevi pozadi vise 30-ak cm. Na lijevoj strani klobuka ima svečano dekoriranu kiticu od umjetnog cvijeća i perja, dok je na prednjoj strani bijeli vjenac. Oko vrata ima crnu farfalu. U ruci nosi drvenu sablju s kanicom koja je kod rukohvata vezana u fjok.
........................................................................................................................................
KOLOVOĐA
Kolovođa/e vode kolonu Pokladara na Pokladni utorak. Kolovođa/e nosi sljedeću odoru: crne čarape i crne cipele, crne hlaće klasičnog kroja koje na vanjskoj bočnoj strani nogavica po cijeloj dužini imaju žute kanice, klobuk i sablju kao Pokladar, te jaketu crvenu sa ruskom kragnom koja je obložena žuto-zlatnom trakom, rubovi rukava na ramenima su obrubljeni žuto-zlatnom trakom. Preko jakete oko pasa nosi isti pas kao Pokladar.

........................................................................................................................................
MIMOHOD KROZ MJESTO LASTOVO
Kad na salu dođu kolovođe i Kapo sale sa pristiglim Pokladarima u koloni po dva idu uzet sanatura. Nakon što su uzeli sanatura, uz sviranje lire idu po tovara koji će nositi Poklada kroz selo. Tovar se za tu prigodu posebno uredi. Po mogućnosti odabere se najbolji crni tovar u mjestu. Pošto su uzeli tovara vraćaju se na salu. Pokladari tamo probaju Pokladarsko kolo, Poklada se postavlja na tovara, nakon čega se staje se u Pokladarsku četu u kojoj prvi ide stjegonoša sa državnim stijegom, zatim ide tovar s Pokladom, iza idu djeca obučena u Pokladarsku odoru, te iza njih sanatur. Iza sanatura ide Pokladarska četa u koloni po dva sa kolovođama na čelu. Poklkadarska četa kreće uz sviranje lira do kuće načelnika općine kako bi zatražila privolu za mimohod kroz mjesto, cujanje i spaljivanje Poklada. Kapo sale uz par prigodnih riječi traži od načelnika privolu. Načelnik se obraća Pokladarima i Kapu sale sa par prigodnih riječi dajući im privolu, te tada najsvečaniji dio Pokladnog običaja može započeti. Pokladari otplešu skraćeno kolo, te na kraju viču uvo. Tu se počaste, zapjevaju, zahvale i napuštaju kuću načelnika Općine. Od kuće načelnika Općine Pokladari uz sviranje lire idu do kuće svećenika pjevajući pjesmu "Podiglo se malo četovanje". Kod svećenika otplešu skraćeno kolo, viču uvo, počaste se, zapjevaju i idu dalje. Iz svećenikove kuće idu prema Gornjoj luci obilazeći sulare koji su prethodno dogovoreni. Poklad na uzu, na Pokladarevoj grži, mora biti točno u 15,00 sati. Poklad se niz uzu spušta tri puta, kojom prilikom pucaju prvi puta pet bombi, drugi puta sedam bombi i treći puta devet bombi. Nakon cujanja Pokladari otplešu Pokladarsko kolo na Gornjoj luci, te Pokladarska četa ide dalje prema Dolcu uz pratnju lire obilazeći sulare i pjevajući Pokladarske pjesme.

........................................................................................................................................
MAŠKARI
Na dan Poklada ugovorene sulare obilaze i Maškari. Kad zazvoni podne oni se okupljaju u drugu salu, te istim putem poslije Pokladara pjevajući Pokladarske pjesme obilaze sulare. Nakon cujanja Poklada, te poslije plesa Pokladara na Gornju luku, Maškari također otplešu svoje kolo i zapute se prema Dolcu obilazeći sulare.

........................................................................................................................................
DOLAC
Nakon što su Pokladari obišli sve sulare dolaze na Dolac (trg između OŠ Braća Glumac i Župne crkve Sv. Kuzma i Damjan) gdje se postrojavaju, a sanatur počne svirat Pokladarsko kolo. Pred kraj Pokladarskog kola, na Dolac dolaze Maškari i oni počnu plesat kolo. Nakon što Maškari otplešu svoje kolo, spajaju se s Pokladarima na način da iza svakog Pokladara ulazi po jedan Maškar. Tako pomiješani nastavljaju plesat. Meštar od Poklada svlači Pokladea i stavlja ga na visoki kolac, nakon čega se pristupa paljenju Poklada. Time je običaj Poklada na Dovcu završen. Kad je Poklad izgorio, zvoni Zdrava Marija, zatim sva zvona, a Pokladari se okupljaju oko sanatura i tovara i odlaze ispratiti tovara i sanatura do njihovih kuća.

........................................................................................................................................
MAŠKARI (POJEDINCI) I GRUPE NA DAN POKLADA
Na dan Poklada, maškarat se mogu i pojedinci i grupe koji će svojim radnjama uveseljavat mještane i goste, vodeći računa da na bilo koji način ne naruše Pokladne običaje.
........................................................................................................................................
BALO NA SALU – POKLADNI UTORAK
Nakon predaha i odmora o događanja na Pokladni utorak, u večernjim satima organizira se ples. Pokladari na ples dolaze obučeni u Pokladarske hlaće, bijela košulja, farfala, džilet, sa Pokladarskim klobukom na glavi. Na početak plese Kapo sale najavljuje balo za Pokladare, a zatim i Maškare. U 23,00 sata zvone zvona sa crkve Sv. Kuzme i Damjana, što je znak da se ide na zadnju mrsnu večeru, poslije koje se nastavlja ples do jutarnjih sati.
........................................................................................................................................
ČISTA SRIJEDA
U čistu srijedu društvo organizira okupljanje na Sali u večernjim satima. Poslužuju se prkle i kuhana jaja utvrdo koje je društvo sa lirom skupilo u Pretili ponedjeljak. Na salu dolaze svi oni koji su u toku Poklada dolazili na balo, te novčanim prilozima zahvaljuju društvu na organizaciji Poklada.